IZDATO UPOZORENJE, U JADRANSKO MORE STIGLE RIBE OPASNE PO ŽIVOT: Ni slučajno se ne kupajte na ovim plažama!

Nove životinjske i biljne vrste stigle su kao produkt globalnog zagrijavanja i povećanja pomorskog prometa, dolazaka brodova iz raznih krajeva svijeta koji na svojim trupovima donose i “slijepe putnike”!

Ribarica “Sveti Marko” iz Tivta plovila je mirnom pučinom nekoliko milja od obale jugoistočno od ulaza u Boku. Posada se pripremala da spusti povlačnu dubinsku mrežu, kada je primijetila komešanje par stotina metara dalje. Velika riba batrgrala se pri površini. Ribari, koji su se uputili prema neobičnom prizoru, zatekli su ogromnog gofa u samrtnom ropcu. Donji dio trupa bio je odgrižen, a to neidentifikovano “nešto” što ga je osakatilo, imalo je promjer usta vjerovatno pola metra.

U Jadranskom moru do sada je potvrđeno prisustvo 46 novih vrsta biljaka i životinja, a sumnja se da ih ima još.

To je čak osam vrsta više nego što je evidentiramo prije samo četiri godine. Među njima su i neke opasne poput ribe – lava, čije otrovne bodlje mogu smrtno da ugroze čovjeka. Mejsta slučajnih susreta i sa opasnim mako ajkulama približavaju se obali.

Ribari se sve češće susreću sa novim vrstama koje im oštećuju alate ili umanjuju ulov, a mogle bi da utiču i na turizam.

Nove životinjske i biljne vrste stigle su kao produkt globalnog zagreavanja i povećanja pomorskog prometa, dolazaka brodova iz raznih krajeva sveta koji na svojim trupovima, u balastnim vodama ili delovima brodske opreme, donose i “slijepe putnike” – larve, mlađ i odrasle jedinke novih vrsta ribe, školjki, algi i drugih organizama.

Kako pišu crnogorski mediji, država do sada, osim djelimično na normativnom planu, nije pokušala da se na organizovaniji način suoči sa ovim globalnim problemom. Ne postoji ni sistematski monitoring morskog ekosistema, posebno napredovanja invazivnih i štetnih vrsta, poput alge caulepra cylindracea, poznatije kao “tumor Mediterana”, koja se nekontrolisano širi i zauzima morsko dno duž crnogorske obale – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Ihtiolog dr Aleksandar Joksimović, donedavni šef pregovaračkog tima Crne Gore sa EU za poglavlje 13 – Ribarstvo, ukazuje da je temperatura Jadrana za vek porasla 0,6 stepeni Celzijusa.

“To ne djeluje mnogo, ali i mala pomjeranja temperature i ostalih fizičko-hemijskih parametara mora i okeana, izazivaju ogromne promjene u živom sveijtu. Definitivno, možemo reći da je to dovelo do takozvane tropikalizacije Jadranskog mora. Najbolji primjer su novi organizmi kao bioindikatori promena u stanju životne sredine, pa već imamo 46 novih biljnih i životinjskih vrsta”, ističe Joksimović.

Opasne su bodlje lava

Najviše unesenih vrsta se ne prilagodi i nestane. Manji broj se asimilira u postojeće zajednice bez većih negativnih uticaja. Pojedine vrste se, međutim, brzo prilagode ili nemaju prirodnih neprijatelja. Njihove populacije ubrzano rastu i istiskuju domaće, autohtone vrste.

Posljedice su smanjenje biološke raznovrsnosti, poremećaj u lancu ishrane i u čitavom ekosistemu. Invazivne vrste prete ekološkoj ravnoteži, jer ugrožavaju autohtone ribe i druge organizme, hrane se njima ili nadmeću za stanište. Ulazak alohtonih riba ima i socio-ekonomski uticaj. Neke bi se mogle ekonomski iskorišćavati. Od drugih se valja čuvati, jer su opasne. Može značajno da se smanji i ulov domaćih vrsta.

“Već sada možemo da konstatujemo da u Jadranskom moru imamo potpuno uspostavljenu populaciju desetak novih vrsta riba i rakova”, ističe za CIN-CG dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora.

“Razni satelitski snimci pokazuju da je Jadran početkom jula bio izuzetno topao, čak je i ovdje kod nas izmerena temperatura površine mora od 26 – 27 stepeni Celzijusa, što je dosta visoko za ovaj period godine. Temperatura vode najčešće je okidač za promjene u ponašanju organizama, kao što su reprodukcija, hranjenje i slično. Zato je sve prisutniji i broj novih takozvanih termofilnih vrsta koje vole toplije vode, prije svega riba i rakova”, kaže Đurović.

Kao jednu od potencijalno problematičnih novih vrsta, ističe ribu-lava (lionfish) koja potiče iz južnog Pacifika i Indijskog okeana.

“Ova vrsta ribe evidentirana je u Jadranu. Jako je otrovna i toksin iz njenih bodlji može da bude koban za mlađu populaciju i starije ljude”, upozorava Đurović.

Bliski susreti sve bliži obali

Njegove kolege iz Bara koje se bave takozvanim “big gejm fišingom” na tune i sabljarke, takođe se susreću na pučini sa mako ajkulama. O tome, po pravilu, ne govore za medije, ali foto i video-zapisi koji se objavljuju na društvenim mrežama, svedoče o bliskim susretima na desetak milja od obale. Ponekad ih i ulove, kao što je bio slučaj u blizini Petrovca. Većina je relativno mala, ali po svjedočenjima ribara, viđeni su i primjerci duži od tri metra.

Mako ajkula (dugonosna psina – Isurus oxyrinchus) može pod vodom da razvije brzinu i preko 70 kilometara na čas. Hrani se najčešće tunama, palamidama, trupićima i sabljarkama i važi za jednu od najinteligentnijih i agresivnijih vrsta morskih pasa. U svetu je zabilježeno tridesetak napada na ljude.

“Nezahvalno je govoriti o eventualnom povećanju populacije mako ajkula na Jadranu. Ulovljeni primjerci su bili manjeg, odnosno mlađeg uzrasta. To je vrsta koja ne raste brzo, ali svakako bi trebalo ispitati što se dešava i što ih je privuklo u naše vode”, kaže dr Mirko Đurović.

(Novi.ba/Vijesti.me)

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*